Program Festivala
„Vrijeme bistrih voda i nepreglednih pašnjaka u našim gradovima zamijenjeno je sivilom, bukom i zbrkom. Naši najosjetljiviji stanovnici već su u potrazi za novim obitavalištima, a oni najizdržljiviji čekaju da dođe vrijeme Legendfesta u Pićnu pa da i oni tajne životne radosti i svoje priče presele u nedodirnute krajeve ovog podneblja. Sa sobom nose svoje putne opanke, maslačke i svirale, a Vi ako ih ugostite i na konak primite, u svoje kolo uhvatiti će vas, plesom izbrisat tugu, smjehom zazelenjet livade pa se pitajte gdje kraj će vam biti !!!?“
Autori: Margareta Peršić i Tihana Ostreš
„Ovom prilikom Vam poklanjam svoju pjesmu na pićanskom dijalektu. Dio te pjesme izveden je u sklopu lanjskog performansa. U pjesmi su mitološka bića (vile i štrige) postavljena u jednu višu misaonu dimenziju. Ova je pjesma zapravo prikaz života i čovjeka. Svi mi ispod kože nosimo nešto štrigunski. Nismo uvijek tako dobri kako se pokazujemo. Tanka je granica između vila i štriga (dobra i zla).“
SPODA KRABULJE
Ka san ja ustvari? Ja san kako i vi, sejna.
Nike pute san poredna.
Ljubomorna san no te, aš ti imaš ništo
ča ja niman…
Želin ti slabo.
Lažen i pretvaran se da son, ništo ča nisan,
kako ča štriga dela.
Nike pute san prova.
Pronta san ti pomoć va saku dobu i se ću storit
samo da tebi bude dobro.
Zobit ću na sebe i svoje potribe, aš te iman rada.
Svoje ću ti vilinsko srce otprit.
Ni mi vajk lahko va životu.
Nike pute plešen po putu posipanin trnjen
za ko mi se paro da kraja nima.
Ja san hip vila, hip štriga,
tantić vila, pak nazad štriga.
A na tebi je da prepoznoš ka san seda
i pomoreš mi noć niki putić
kega nikakove i ničigove kletve nisu ćapale.
Elis Baćac
O bandu Druydakustik
Druyd je heavy wood band koji u svojoj originalnoj postavi izvrsno spada u sve glazbene žanrove koje nikada niste čuli. Ne toliko zbog svoje neobične instrumentacije koja se osniva na didgeridoou, gitarama i glasu, nego puno više zbog načina na koji Druyd stvara i izvodi glazbu. To je način stvaranja glazbe iz ničega, na detaljističkim i groove razinama, bez pravila od početka do kraja, posvećujući tome nebrojive dane. Rezultat je zvučna slika slična vilenjačkoj šumi - od malih zvukova mahovine koja vlaži teška tla, pa sve do zvukova najviših stabala koji razdiru nebesa. Druydova glazba je vrlo melodična na svim razinama, ali sasvim je nepredvidiva. Ona teče nebrojivim ritmovima i mjerama, promjenama u bojama i frekvencijama, te stvara nečujene zvučne skale, a u isto vrijeme ostavlja prostor u kojem se glazba može uživati bez misli.
O bandu Druydakustik
Izrada Zmaja tokom festivala radi se na način da se svaki zainteresirani posjetitelj i prolaznik može uključiti i doprinijeti svojom intervencijom u izgradnji zmaja. Moguće je sudjelovati samo sitnom, usputnom intervencijom ili kreativnim radom kroz cijelo vrijeme trajanja festivala, kako će odabrati sami posjetioci. Sam Zmaj je dugačak desetak metara i na elastičan i lagan kostur svatko bi mogao dodati svoj dio mozaika koji bi sačinjavao kožu/tijelo Zmaja. Naravno, to znaci da bi svatko od posjetitelja mogao odabrati i boju i način na koji bi intervenirao (komadom platna ili papira u nekoj boji, crtežom ili vrpcom, a bilo bi moguće napisati i neku poruku, poeziju, rečenicu koja mu je bliska). Svaka osoba odabrati će svoj način izražavanja i tako istaknuti različitosti koje mogu činiti cjelinu.Zmaj Istarski bio bi mozaik i neka vrsta dnevnika svih posjetitelja Legendfesta. Završni dio je večernji performance zadnjeg dana festivala, kada bi višemetarski Zmaj oživio, te prošao cijelim gradom u pratnji lampiona, uz razne zvukove zvončića, udaraljki, glasova, šuštanja, ali također i uz bitne momente tišine, naglašavajući magiju oživljenog, animiranog zmaja u kontaktu s publikom do cilja na kojem bi se Zmaj u kontroliranim uvjetima eventualno ritualno spalio. Konačno će oživjeti legenda o zmaju usnulom u podzemlju Pićna, koji spava već stoljećima, a kojega kroz ovaj festival „budimo“ izgrađujući ga svi zajedno, te on poslijednjeg dana festivala oživi i prošeta gradom. Budući da je zmaj jedan od najfascinantnijih likova svih mitologija i na neki način postoji u legendama i narodnim pričama svih krajeva svijeta, a također je vezan i uz samu Istru, ritual „buđenja“ zmaja istarskog mogao bi postati prepoznatljivim znakom festivala.
Ceremonijalni Druidski obred za ovogodišnji Legendfest - Filip Ličanin
Tri dijela su:
1.Otvaranje ( prema svim stranama svijeta izgovaranje korespodencijskih imena sa izgovaranjem i pjevanjem „Awena“ prije i poslije svakog)
2. Obred ( obred i prinošenje čuvaru kapije... medij vatre i vode , druidski recital .. Krug oko stabla ... kraljica i krunisanje...)
3. zatvaranje (3 puta recital i koreografija zakletve Suštinom i Mirom...od srca srcu ..od ruke ruci, zahvala Božici i svetom mjestu, zabava i ples .. vino i vatra )
Glavni događaj vezan uz druidsku grupu i uz LegendFest je dan kada se odlučuju na ritual imenom A.Hefin-A.Elfed (što bi značilo ljetni solsticij i jesenski Equinox jer je datum izvođenja rituala otprilike između ta dva datuma) i on se izvodi na mjestu koje je u prirodi.
O performansu: «I sutra kroz jučer», Bratstvo Sv. Mihovila
Igrom i pokretima, skupina bratstva sv. Mihovila ispričati će priče s motivima dolaska katoličke crkve koja je dovodila instruktore plesa da uče lordove dvorskim igrama. Vremenom su dvorske igre upoznali i niži slojevi društva, tako da je igra stigla do pabova i tu doživela transformaciju i prilagodila se tradicionalnoj muzici. Okosnica priča je emocija, zavođenje, ritualno obraćanje božanstvima, slavlja, kao što su svadbe, sahrane ili manifestacije kojim se obilježava dan nekog od irskih katoličkih svetaca. Kroz izražajnost i pokret kojeg prati keltska glazba, izvođači prikazuju slike pretvorene u cjelokupni performanc od 20-ak minuta. Kroz sarkastičan i humorističan način, prikazan je dolazak kelta, te njihov život koji se na ironičan način poistovjećuje sa sadašnjicom.
O predstavi „Čarobni dvor istarski“
Medeja je naša luckasta čarobnica.
Jazon je kralj s više lica.
Jazon, Medeja i Argonauti nađu utočište u Histrii...
„Svaki čovjek ima svoje osobine. Mogućnost promjene i otvorenost nas čini živima! Čarobni dvor Istarski je mjesto gdje je promjena moguća. On je naša kuća! Ovo je predstava koja kroz dvadesetak minuta živahno, lepršavo i nadnaravno smiješno prikazuje promjenu kralja sa više lica. Kralj je zapravo kralj. U ovoj priči on je i dobar i loš. Loš kralj poziva luckastu čarobnicu da pripremi napitak promjene. Luckasta čarobnica je zapravo naša vlastita vještina razvoja. Luckasta čarobnica priprema napitak promjene i dva puta zabunom smiksa napitak od kojeg kralj postane neočekivanog ponašanja. Tek kada čarobnica skupa s djecom kao publikom...zamješa u velikom loncu čarobne sastojke i kralj popije napitak, dogodi se čarolija! Dvor Istarski promjeni lice, kralj promjeni ponašanje, a čarobnica zahvali djeci i jednostavno nestane. Ona je naša paradigma. Ona je uvijek unutar nas. Mi samo trebamo posegnuti za njom i čuda su moguća!“
O predstavi „I tako je nastala biska“
Predstava «I tako je nastala biska» govori o keltima koji su pred dvije tisuće godina živjeli na prostoru Istra i Kvarnera o njhovom životu i običajima.Izvori govore da su baš Kelti zaslužni za recept pravljenja Istarske rakije biske. Ove se godine obilježava pedeseta godišnjica stripa o Asterix-u i Obelix-u koji su najpoznatiji keltski likovi. Predstava započinje primitkom pisma kojeg Kelti iz Galije šalju rođacima u Istru. Obavještavaju ih da su napadnuti od strane Rimljana,koji bi mogli u svom ratnom pohodu stići u Istru. Upozoravaju ih da se pripreme za obranu. Međutim istarski Kelti se oglušuju na to upozorenje. Ubrzo sa osmatračnica ugledaju kako im se približavaju rimske legije. Nepripljemljeni za obranu, ne znaju što i kako učiniti te odluče otići k druidu (mudrac,starješina,seoski ljekar). Nakon savjetovanja druid odluči spraviti napitak za nepobjedivost (zbog nedostatka vremena za obuku ratnika ,pripremu oružja, razradu ratne taktike a Rimljani su sve bliže). Pri spravljanju napitka druid slučajno napravi bisku. Tada likovi kreću u isprobavalje čudotvornosti napitka. Nakon jedne doze likovi ne osjećaju osobitu snagu i hrabrost. Povećavaju doze kako bi napitak djelovao. Piju ga s lakoćom jer je ugodna mirisa i okusa te lako klizi niz grlo. Pomalo se osćaju sve jači i hrabriji. Prepiru se tko ce«srediti» više Rimljana, ali napitak počinje i drugačije djelovati. Počinju im klecati koljena, pogoršava ima se vid itd. Likovi zaključuju da je napitak «DVOČUDAN» i da će se teško obraniti od Rimljana u ovakvom stanju. Kako im se svidjelo samo prvo čudo napitka odluče se povući u unutrašnjost a Rimljanima prepustiti obalu bez borbe. Osjećali su se kao pobjednici jer imela (glavni sastojak za izradu biske) u najvećoj mjeri raste upravo tamo.
O scenskom monologu Elis Baćac
1. «Božice i dekle» (Keltske priče)) - scenski monolog
CLIODHNA- BOŽICA LJEPOTE (pobjegla kako bi živjela sa svojim smrtnim ljubavnikom, pa je Bog morao na nju poslati val da je vrati kući
UATHACH (služavka kojoj je njezin vladar zagrizao prst dok mu je nosila hranu i slomio joj prst)
BRANGAINE (služavka obećana Marku. Kako je to bio ugovoreni brak i nisu se međusobno voljeli, majka je spremila ljubavni napitak Marku, da joj se zaljubi u kćer, ljubavni napitak je popio kralj Tristan, kad se žedan vratio s puta)
BOAN –BOŽICA VODE (oskvrnula je svetost posvećenog izvora inspiracije, vode su se zapjenile i narasle te oblikovale bujicu koja je postala rijeka Bajne)
MACHA - BOŽICA RATA (proklela je Ulsterane da trpe po pet dana i noći porođajne muke kad god je njihovo kraljevstvo u opasnosti, udavala se više puta)
CERDWEN - BOŽICA PLODNOSTI (majka najružnijeg čovjeka na zemlji, kuhala je čarobni napitak u nadi da će svoje ružno dijete obdariti mudrošću. Svog je mlađeg sina ostavila da čuva kotao. Sin se je polio napitkom i postao mudar. Onaj prvi sin je i dalje ostao ružan i glup).
O vremenskoj kapsuli
Vremenska kapsula je projekt koji putuje kroz trenutke čovječanstva, gdje su ljudska znatiželja i znanost došli najbliže duhovnom i nematerijalnom svijetu. Ona putuje od primitvnog iscjeljiteljstva i šamanizma do alkemije i kvantne fizike. U vremenskoj kapsuli dočaravamo naš doživljaj tog doba,kakvim ga mi osjećamo. Pomoču autorskih slika, vizualizacija, zvuka i muzike, pokaušavamo stvoriti ambijent u kojem bi se posjetioc mogao opustiti i zaploviti vremenskom kapsulom.
